MONTAŽNE KUĆE

ponedjeljak, 29. listopada 2007.

Kuća dalmatinska, a montažna!


"Nema do betona", jedna je od tradicionalnih izjava "domaćeg čovika" koji od davnine voli tvrdoću i težinu, "vječnost" gradnje, posebno sve što je iznad četiri kata, a može poslužiti i u svrhe turizma, ali i rješava stambene probleme šukununuka. U skladu s ovim mišljenjem, uglavnom netolerantnim prema bilo kojoj drugoj tehnologiji, čini se da je svaki razgovor o montažnim kućama - a posebno u Dalmaciji - unaprijed osuđen na neuspjeh. Ili barem lagani prezir za bilo koga tko je pokazao i mali interes za kućom koju bi mu netko drugi napravio, ne daj Bože, donio u komadima i postavio za manje od dva mjeseca.

No, vremena se mijenjaju, a dio odgovora na pitanje zašto su ljudi u Europi, Americi, Kanadi ili Australiji u zabludi već skoro cijelo stoljeće pa kupuju montažne kuće, nastojali smo dobiti od zasad jedine tvrtke u zadarskoj regiji i šire - a u Dalmaciji ih je manje nego prstiju jedne ruke - koje se bave montažnom gradnjom i nadogradnjom kuća, stanova i apartmana.
Poduzeće Rihter d.o.o. s adresom u Ulici Ive Senjanina 6 i njen mladi direktor Šime Baljak zapravo je vrlo "mlado". Ulazi u drugu godinu poslovanja, ali gradi već na području cijele Hrvatske, od Savudrije, Zagreba, Zadra ili Biograda. Naš je sugovornik "ispekao" zanat u uglednoj slovenskoj tvrtki vlasnika Janeza Rihtera koja ima valjano međunarodno iskustvo. Zadarska je tvrtka samostalna u potpunosti, sa Slovencima ih vežu dobri poslovni odnosi i ime koje je zapravo snažni "brand".
- Meni je vrlo jasno - kazao nam je najprije Šime Baljak - zašto Europa i svijet, koji u mnogim zemljama gdje ima podosta i kiše, vjetra, soli i snijega, razvija montažnu gradnju. Kod nas, na žalost, još uvijek vlada mentalitet da je beton "svemoguć", a ljudi još uvijek montažnim kućama smatraju nekakve alpske drvene kućice ili tipizirane "dosadne" male zgrade od drveta koje lako mogu izgorjeti ili ih vjetar može odnijeti. No, mi ovdje govorimo i radimo s najnovijim materijalima - "maučnim" vlaknastim gipsom koji ima tvrdoću betona, ne smeta mu ni voda ni more, a izdržava i potres od sedam stupnjeva po Richterovoj ljestvici.
Što se vjetrova tiče, navedeni zidovi i zgrade testirani su na Floridi, a varijante posjeduju i tzv.sidra koja se pod udarima vjetra ukopavaju i ulaze u temelje. Maučni gips ne zrači, posebno ne kao beton, a zidovi mogu biti tanji (umjesto betonskog od 45 centimetara, ovaj zid s boljim izotoplinskim svojstvima debeo je 22 centimetra) i time se dobiva veća unutrašnja kvadratura. U ponudi Rihterovih montažnih kuća nalaze se, dakako, ne samo kontinentalne montažne kuće koje preferiraju npr. u zagrebačkoj regiji, već i montažne kuće dalmatinskog tipa. Jednu smo takvu obišli i u Biogradu, potpuno uklopljenu u dalmatinski ambijent borova i zelenila, a mnoge takve ne mogu se uopće prepoznati kao montažne.
I premda, naglašava Baljak, mnogi kada je riječ o cijeni, govore kako mogu lako napraviti i betonsku kuću po cijeni od 450 eura po kvadratu, uopće ne spominju kvalitete nove montažne tehnologije po istoj cijeni poput toplinske izolacije, tzv.plinskih prozora (alu i plastični kao da pomalo već zastarijevaju...) koji propuštaju zrake sunca, ali ne i vrućinu.
- Ono što nudimo, po uzoru na Sloveniju i Europu, jest najnoviji kompjutorski program Arcon 6 koji služi da kupac, čim dođe kod nas s idejom, skicom, ili samo željama, može u trodimenzionalnoj grafici vidjeti buduću kuću, virtualno "prošetati" njom i "postavljati" čak i namještaj prema želji. Stoga naš sistem "ključ u ruke" znači da od narudžbe i dolaska na teren do useljavanja prolazi najviše 45 dana! A za gradnju dajemo 30-godišnju garanciju — govori Šime Baljak.
Imali smo prigodu vidjeti i kratki film u kojem radnici nakon dobre pripreme izlaze na gradilište u sedam ujutro, rade u fazama i timovima "sve do 17 sati" kada je kuća stavljena pod krov i zatvorena, te predstoje unutrašnji radovi. Instalacija je inače vrhunska, a izolaciju zidovima - koji se proizvode i dopremaju iz slovenskog partnera - daje i mineralna vuna, kao i materijali koji se u slučaju požara "skupljaju" i gase ga. Naravno, po želji Dalmatinaca kuće se oblažu i benkovačkim kamenom. Ili biraju između 60 boja za fasadu.
Jedna od varijanti podrazumijeva i roh-bau, odnosno 70-posto dovršenu kuću koju se po želji može iznutra opremati. Europski standard daje i pismeni ugovor - "ništa na riječ" - koji se mora ispoštovati. Ako kuća ne bi bila gotova na vrijeme, tvrtka je dužna plaćati "penale", naći smještaj obitelji kupca u hotelu ili odgovarajućoj kući...
I to je, eto, djelić Europe na koji se tek moramo navikavati...

Gradnja na otocima kao na kopnu
Cijena materijala i po kvadratu montažne kuće ista je za otok kao i na kopnu, jedina razlika je dodatak za (samo) dva kamiona koji trajektom donose sve gotove elemente. Na terenu, kažu, ne trebaju ni vodu ni struju, nije problem ni nepristupačno mjesto, kamioni onda voze dokle mogu, sve se doprema i sklapa gdje je predviđeno.

Maksimalno 600 eura po kvadratu
Nakon potpisivanja ugovora cijene su fiksne - od 450 do 600 eura po kvadratu, ovisno želi li se neka dopuna u kvaliteti, izvođenju ili ispunjavanju "posebne želje". Jedan je primjer manja kuća od 50-ak kvadrata - sa svim sadržajima - koja stoji oko 25 tisuća eura, a može se pokriti i za to predviđenim kreditom Hypo-banke. Isto je i u drugom slučaju montažne dvokatnice od 220 kvadrata. U praksi često kupci ističu da se, s kreditnim opterećenjem sličnim kupnji automobila, ovako ipak rješava problem stanovanja.

  • dom_i_nekretnine
  • Zašto Hrvati ne žele montažne kuće

    Nerijetko ih se uspoređuje s radničkim barakama, iako im je trajnost zajamčena na više od sto godina

    Najveći dio kreditno sposobnih hrvatskih građana može podići najviše 100.000 eura kredita. To je, na žalost, dovoljno za kupnju samo oko 50 novih »kvadrata« stana u metropoli, ali i većini ostalih većih hrvatskih gradova. Možda se koji »kvadrat« više za taj novac može dobiti ako je riječ o starom stanu ili pak stanu koji nije u središtu većeg grada. O kućama za taj novac nema ni govora, ako nemate zemljište u vlasništvu, odnosno ako želite kupiti zemljište u gradskim sredinama.
    Dakle, na priču o idiličnom životu u kući okruženoj cvijećem, troje djece i dva psa većina Hrvata može odmah zaboraviti. Ili možda ipak ne? Odgovor treba potražiti u montažnim kućama. Iako, na žalost, većina banaka ne prati montažnu gradnju, odnosno hipotekarni uvjet za stambeni kredit je zamjenska nekretnina, a ne hipoteka na montažni objekt, vrijedi razmisliti i o drugim mogućnostima kreditiranja, ne isključivo onima koje podrazumijevaju hipoteku. Naime, četvorni metar montažne kuće po sustavu »ključ u ruke« kreće se već od 250 eura naviše, ovisno o modelu, veličini i proizvođaču. Riječ je o više nego dvostruko manjem iznosu no što je potrebno izdvojiti za klasičnu gradnju.
    Međutim, iako su na hrvatskom tržištu već dulje vrijeme dostupne, montažne kuće još nisu prihvaćene.
    »Glavni uzrok averzije prema montažnoj gradnji leži u tradiciji, znate onu priču 'nema kuće nego od cigle'. Osim toga, kuća se kod nas gradi za nekoliko generacija, a tu je i famozna priča o tri praščića gdje vuk otpuhuje i kuću od slame, ali i drvenu kuću«, kaže Vjesnikov sugovornik inženjer Željko Poštić iz riječke tvrtke »Dom-M.O.N.T.«, koja proizvodnju i tradiciju u gradnji temelji na bivšoj tvrtki »Jela« iz Delnica. Riječ je o jednoj od sve brojnijih tvrtki za gradnju montažnih kuća u Hrvatskoj.
    Većina Hrvata montažne kuće uglavnom uspoređuju s radničkim barakama koje su se prije radile na velikim gradilištima, ponajviše zbog toga što su montažne kuće cijenom vrlo pristupačne, a izvedba je vrlo brza.
    A kad se nešto napravi brzo i jeftino ne može biti dobro, smatra većina građana. Osim toga, montažne se kuće percipiraju kao one što se kovitlaju zrakom kao graditeljske žrtve uragana.
    Prema inženjeru Poštiću - ne, jer što se statike tiče montažna kuća može izdržati jačinu potresa do 10 stupnjeva Mercallijeve ljestvice, zahvaljujući konstrukciji koja prenosi horizontalne sile. Također, ne dolazi do urušavanja većih dijelova konstrukcije i do gušenja prašinom kao u zidanoj kući. Što se tiče vjetrova, strah je također neopravdan s obzirom na to da kod nas a ni u Europi nema vjetrova takve kinetičke snage kao u SAD-u. Osim toga, takav vjetar će odnijeti krov jednako i na zidanoj i na montažnoj kući.
    »Trajnost konstrukcije montažne kuće je više od 100 godina, a naša tvrtka primjerice daje garanciju na 70 godina«, kaže Poštić.
    »Bitno svojstvo izolacije, dakle mineralne vune, jest da ljeti otpušta toplinu a zimi je zadržava, i tako čini montažnu kuću ugodnijom za življenje«, napominje Poštić.
    I dok klasična gradnja traje u prosjeku i do godinu dana, a da ne govorimo da kod nekih, doduše zbog nedostatka financija, i cijeli život, izrada montažne kuće na terenu traje do tri mjeseca. Naime, montaža prizemne kuće bruto površine 100 četvornih metara traje od sedam do deset dana, a kompletna ponuda »ključ u ruke« spomenutih tri mjeseca.
    Okvirna cijena montažne kuće od stotinjak četvornih metara kreće se već od 300.000 kuna.

    Ušteda do 7500 kuna godišnje
    Prema podacima »Vodiča kroz energetski efikasnu gradnju EIHP«, godišnja potrošnja za grijanje niskoenergetske (montažne) kuće od 150 četvornih metara iznosi oko 35 kilovatsati po četvornom metru, što odgovara potrošnji od tri litre loživog ulja po četvornom metru ili ukupno 450 litara loživog ulja godišnje za grijanje. Ušteda je oko 3,8 puta veća nego kod klasične gradnje. Tako se godišnje na grijanju uštedi oko 5800 kuna. Ako se tome pridoda ušteda tijekom ljetnog razdoblja koju trošimo na hlađenje kuće, razlika je i do 7500 kuna godišnje.

  • dom_i_nekretnine

  •