Zašto Hrvati ne žele montažne kuće

Nerijetko ih se uspoređuje s radničkim barakama, iako im je trajnost zajamčena na više od sto godina

Najveći dio kreditno sposobnih hrvatskih građana može podići najviše 100.000 eura kredita. To je, na žalost, dovoljno za kupnju samo oko 50 novih »kvadrata« stana u metropoli, ali i većini ostalih većih hrvatskih gradova. Možda se koji »kvadrat« više za taj novac može dobiti ako je riječ o starom stanu ili pak stanu koji nije u središtu većeg grada. O kućama za taj novac nema ni govora, ako nemate zemljište u vlasništvu, odnosno ako želite kupiti zemljište u gradskim sredinama.
Dakle, na priču o idiličnom životu u kući okruženoj cvijećem, troje djece i dva psa većina Hrvata može odmah zaboraviti. Ili možda ipak ne? Odgovor treba potražiti u montažnim kućama. Iako, na žalost, većina banaka ne prati montažnu gradnju, odnosno hipotekarni uvjet za stambeni kredit je zamjenska nekretnina, a ne hipoteka na montažni objekt, vrijedi razmisliti i o drugim mogućnostima kreditiranja, ne isključivo onima koje podrazumijevaju hipoteku. Naime, četvorni metar montažne kuće po sustavu »ključ u ruke« kreće se već od 250 eura naviše, ovisno o modelu, veličini i proizvođaču. Riječ je o više nego dvostruko manjem iznosu no što je potrebno izdvojiti za klasičnu gradnju.
Međutim, iako su na hrvatskom tržištu već dulje vrijeme dostupne, montažne kuće još nisu prihvaćene.
»Glavni uzrok averzije prema montažnoj gradnji leži u tradiciji, znate onu priču 'nema kuće nego od cigle'. Osim toga, kuća se kod nas gradi za nekoliko generacija, a tu je i famozna priča o tri praščića gdje vuk otpuhuje i kuću od slame, ali i drvenu kuću«, kaže Vjesnikov sugovornik inženjer Željko Poštić iz riječke tvrtke »Dom-M.O.N.T.«, koja proizvodnju i tradiciju u gradnji temelji na bivšoj tvrtki »Jela« iz Delnica. Riječ je o jednoj od sve brojnijih tvrtki za gradnju montažnih kuća u Hrvatskoj.
Većina Hrvata montažne kuće uglavnom uspoređuju s radničkim barakama koje su se prije radile na velikim gradilištima, ponajviše zbog toga što su montažne kuće cijenom vrlo pristupačne, a izvedba je vrlo brza.
A kad se nešto napravi brzo i jeftino ne može biti dobro, smatra većina građana. Osim toga, montažne se kuće percipiraju kao one što se kovitlaju zrakom kao graditeljske žrtve uragana.
Prema inženjeru Poštiću - ne, jer što se statike tiče montažna kuća može izdržati jačinu potresa do 10 stupnjeva Mercallijeve ljestvice, zahvaljujući konstrukciji koja prenosi horizontalne sile. Također, ne dolazi do urušavanja većih dijelova konstrukcije i do gušenja prašinom kao u zidanoj kući. Što se tiče vjetrova, strah je također neopravdan s obzirom na to da kod nas a ni u Europi nema vjetrova takve kinetičke snage kao u SAD-u. Osim toga, takav vjetar će odnijeti krov jednako i na zidanoj i na montažnoj kući.
»Trajnost konstrukcije montažne kuće je više od 100 godina, a naša tvrtka primjerice daje garanciju na 70 godina«, kaže Poštić.
»Bitno svojstvo izolacije, dakle mineralne vune, jest da ljeti otpušta toplinu a zimi je zadržava, i tako čini montažnu kuću ugodnijom za življenje«, napominje Poštić.
I dok klasična gradnja traje u prosjeku i do godinu dana, a da ne govorimo da kod nekih, doduše zbog nedostatka financija, i cijeli život, izrada montažne kuće na terenu traje do tri mjeseca. Naime, montaža prizemne kuće bruto površine 100 četvornih metara traje od sedam do deset dana, a kompletna ponuda »ključ u ruke« spomenutih tri mjeseca.
Okvirna cijena montažne kuće od stotinjak četvornih metara kreće se već od 300.000 kuna.

Ušteda do 7500 kuna godišnje
Prema podacima »Vodiča kroz energetski efikasnu gradnju EIHP«, godišnja potrošnja za grijanje niskoenergetske (montažne) kuće od 150 četvornih metara iznosi oko 35 kilovatsati po četvornom metru, što odgovara potrošnji od tri litre loživog ulja po četvornom metru ili ukupno 450 litara loživog ulja godišnje za grijanje. Ušteda je oko 3,8 puta veća nego kod klasične gradnje. Tako se godišnje na grijanju uštedi oko 5800 kuna. Ako se tome pridoda ušteda tijekom ljetnog razdoblja koju trošimo na hlađenje kuće, razlika je i do 7500 kuna godišnje.