Tradicija i suvremenost spojeni u šarmantnoj kolibi

Unatoč mnogim ograničenjima, slovenski Ofis arhitekti napravili su suvremenu kuću za odmor

ZAGREB- Slovenski arhitektonski studio Ofis potpisuje suvremenu kolibu od 105 kvadrata smještenu u Staroj Fužini, naselju u središtu općine Bohinj, samo nekoliko minuta hoda od Bohinjskog jezera. S obzirom na to da je Stara Fužina dio nacionalnog parka Triglav, najnoviji Ofisov projekt rađen je uz brojna ograničenja jer lokacija podliježe strogim građevinskim i arhitektonskim zakonima, propisima i aktima.

Nije potrebno grijanje

- Klijent je kupivši zemljište bio svjestan da neće moći mijenjati stavke propisane prostornim planom te da će, s obzirom na to da se zemljište nalazi u nacionalnom parku, vrlo teško dobiti građevinsku dozvolu. Zbog toga je unajmio nas da pametnim rješenjima izbjegnemo nepoštivanje zakona, ali da pronađemo rješenje kako, unatoč ograničenim mogućnostima, udovoljiti njegovim željama - rekli su Rok Oman i Špela Videčnik, vodeći dvojac Ofisa.

Dodaju da je klijent, umirovljeni ugledni liječnik sa suprugom i djecom, imao dvije jednostavne molbe - napraviti kuću koja će biti prikladna za njegovu obitelj i osigurati dobar pogled na prekrasni obližnji krajolik.

- Imali smo odriješene ruke što se tiče fasade, kompletne unutrašnjosti i nekih ne toliko vidljivih detalja. Volumen kuće, krov s nagibom, vanjske dimenzije i vrste materijala rađene su i birane sukladno onome što je propisano u prostornom planu - objasnili su Oman i Videčnik.

Ipak, koliba je projektirana prema potpuno drugačijim pravilima od onih koje nalaže tradicija građenja kuća na ovom području. Najznačaniji odmak od lokalne arhitekture bio je izbor velikih umjesto malih prozora te njihovo postavljanje ciljano prema suncu tako da bez obzira na godišnje doba grijanje u kolibi nije potrebno.

Drvo, kamen, staklo


Od materijala je korišten kamen, a u najvećoj mjeri je zastupljeno drvo. Organizacija interijera racionalna je i odgovara potrebama jedne obitelji. U centru kolibe nalazi se stubište koje se rotira oko kamina te spaja donji i gornji kat.

U prizemlju su dnevni boravak, blagovaonica i kuhinja koji su zapravo jedna prostorija, a na gornjem katu nalaze se tri spavaće sobe i kupaonica sa saunom.

Namještaj s buvljaka

- Naš posao na ovom projektu bio je utoliko veći jer smo bili zaduženi za eksterijer, ali i interijer. Za kolibu smo odabrali prigodan namještaj, većinom izrađen od drva, posebice hrasta. Neki predmeti kupljeni su u antikvarnicama i buvljacima poput, primjerice, blagovaoničkog stola i ormara. Cilj je bio osmisliti mjesto koje će biti u skladu s prirodom, što je i logično s obzirom na ambijent u kojem se koliba nalazi. Odlučili smo se na dominaciju rustikalnog stila. Nelogično bi bilo da smo u prostorije utrpali minamalistički, urbani namještaj - rekli su iz Ofisa.


Posljednji uradak poznatih slovenskih arhitekata netom nakon predstavljanja naišao je na same pohvale struke koja ga navodi kao savršen primjer kako uspješno spojiti suvremeno i tradicijsko. Tako je šarmantnu kolibu u Staroj Fužini jedan ugledni specijalizirani časopis proglasio kućom iz snova za sve koji žele lijep i kvalitetan godišnji odmor na čistom zraku.

Staru brvnaru pretvorio u dom iz snova

Arhitekt Jeremy Levine pri projektiranju vlastite kuće suočio se s nekoliko problema; kako kuću vizualno učiniti većom, ne porušiti stabla i ne potrošiti puno novca

ZAGREB- Susjedi su pozelenjeli od zavisti kada su vidjeli kako smo običnu kuću pretvorili u spektakularan “zeleni“ dom, rekao je arhitekt Jeremy Levine, šaljivo se poigravajući s riječju “zeleno” kako bi opisao reakcije na svoju kuću u Los Angelesu u kojoj živi s obitelji, a koja je sukladno njegovim privatnim i profesionalnim uvjerenjima potpuno ekološka.

Vizije još iz djetinjstva

- Pronaći prazno zemljište u Los Angelesu je gotovo nemoguće, zato smo supruga i ja kupili ‘staru brvnaru’ i obnovili je - rekao je Jeremy, inače vlasnik tvrtke Jeremy Levine Design.

Smještena u kalifornijskom Eagle Rockeu, predgrađu Los Angelesa, originalno kuća od 102 četvorna metra postala je kućica od 70 četvornih metara koja je arhitekta suočila s dva problema koje je morao riješiti ne bi li sagradio dom iz snova prema svojim vizijama iz djetinjstva. Prvi problem s kojim se uhvatio u koštac bio je kako dobiti na prostoru a da se ne posjeće drveće.


Kuća oko drveća

- Jednostavno smo gradili kuću oko drveća, pretvarajući polako dvorište u prostor za život. Tako sada u gotovo svakoj sobi raste drvo. Skroz otkačeno! Drveće u kući, ali i vanjsko dvorište održavaju se kombinacijom tzv. sive vode koja je zapravo pročišćena otpadna voda iz komunalnog postrojenja i nije sasvim pitka, ali se korištenjem nje mogu smanjiti računi za vodu (za čak 35 do 40 posto) te kišnicom. Voda koja se tako prikupi može se iskoristiti za zalijevanje vrta, a uz dodatne prilagodbe može se koristiti i u vodokotlićima te za pranje automobila - rekao je Jeremy Levine, objašnjavajući kako je drugi problem, kako kuću učiniti vizualno većom, riješio eksperimentirajući s različitim vrstama trikova poput primjerice odstranjivanja nekih ormara koji nepotrebno zauzimaju prostor ili, pak, skrivanja skladišta ispod poda tzv. zamka - vratima koja se lako podižu uz pomoć kreativno postavljenog pneumatskog alata koji se koristi kod automobila, a ovdje služi kao kvaka. Nadalje, diljem kuće arhitekt je izrezbario debele zidove i pretvorio ih u police, što je praktičnije i jeftinije, kaže, nego da je kupovao nove.

- Time bi samo prostor učinili vizualno manjim. Također, izradili smo prikladni namještaj od reciklirane klade za sve sobe - kaže Jeremy Levine.

Solarni kolektori

Kuća ima solarne kolektore tj. uređaje koji skupljaju sunčevu energiju i pretvaraju je u toplotnu, a od ekoloških rješenja tu je još i zeleni krov. Ozelenjavanjem krovnih površina zaštićuje se krovna konstrukcija od ekstremnih temperaturnih šokova, stvara se prostor za šetnju i odmor, a zvučne smetnje znatno se smanjuju. Također kuća ima toplinsku instalaciju vanjskih zidova (moguće je izbjeći klima-uređaje, čime se znatno smanjuju troškovi). Sve je, pak, u interijeru premazano netoksičnim bojama.

Klik dom: Nova generacija montažnih kuća za individualce

Arhitekt Ivica Plavec za Jutarnji list govori o svojim radovima te pogledima na arhitekturu


ZAGREB-Mnoge inovacije nastale su sasvim slučajno i često iz sasvim osobnih razloga. Upravo tako nastao je i Klik dom, projekt lako gradive obiteljske kuće koju je osmislio, projektirao i patentirao arhitekt Ivica Plavec.

San o vlastitoj kući

Klik dom apsolutno je hrvatski proizvod drvenih montažnih kuća čiji kvadrat stoji oko 500 do 600 eura, a osim privlačne arhitekture i dizajna, osobitost Klik doma u odnosu na druge drvene montažne kuće je što su visoko individualizirane, tako da svaka kuća u konačnici izgleda posve drugačije.

Taj zanimljivi projekt Ivica Plavec pokrenuo je 2005. godine, iako kaže da već puno desetljeće razmišljanja o stvaranju montažne modularne kuće koja se serijski proizvodi, koja je jeftina, jednostavna i usput dobro izgleda.

- O toj ideji počeo sam razmišljati krajem 90-ih kada sam za sebe i svoju obitelj želio sagraditi manju obiteljsku kuću. Htio sam sagraditi nešto što je s vremenom moguće promijeniti i nadograditi, a zbog raznih prednosti drvene montažne kuće pokazale su se mi se kao idealne za ono što želim. Paralelno s mojom idejom, 2005. Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa raspisalo je natječaj za hrvatsku montažnu kuću u okviru programa TEST.


Tada sam s kolegicom s Građevinskog fakulteta Vlatkom Rajčić osmislio i patentirao drvenu montažnu kuću koju smo ubrzo nakon toga sagradili u Ogulinu - ispričao je arhitekt Ivica Plavec, objašnjavajući da unatoč velikom interesu još nije došlo do masovnije proizvodnje.

Serijska proizvodnja

- Napravio sam cijeli katalog mogućnosti i projekt serijske proizvodnje. Moja ideja je brandirati projeckt Klik dom koji bi omogućavao ljudima da dobiju kuću kakvu žele za vrlo razumnu cijenu i vrlo jasno definirane troškove.

Dakle, kada bismo precizno definirali što investitor želi, koliko želi soba, kakvu fasadu, kakvu konstrukciju, od kojeg drva s kojim materijalima i slično, napravili bismo precizan izračun troškova.

Ako bi se kuća investitoru činila preskupom, izbacili bismo, primjerice, jednu sobu ili bismo odabrali drugi tip stepenica i dobili bismo odgovarajuću kuću te odgovarajuću cijenu. Nakon toga dok bi se ishodile potrebne lokacijske i građevinske dozvole, krenula bi serijska proizvodnja svih dijelova kuće, što u pravilu traje oko mjesec dana, a nakon toga krenula bi montaža koja traje oko tjedan dana.

Dakle, za nekoliko mjeseci čovjek bi od prve ideje već dobio kuću, što je nemoguće postići kod klasične gradnje.


Jednako tako troškovi gradnje ne bi uopće odstupali od krajne cijene jer se svi troškovi unaprijed izračunaju u posebnom kompjutorskom programu. Cijena građenja obično varira između 500 i 600 eura, ovisno o materijalima i nivou kompliciranosti konstrukcije, a tu relativno nisku cijenu građenja postigli smo modularnim elementima i serijskom proizvodnjom koja pojeftinjuje gradnju, a i garantira nivo kvalitete - kaže Ivica Plavec, objašnjavajući kako najmanja kuća može imati samo 40-ak kvadrata, a da najveća može imati prizemlje i tri kata i nekoliko tisuća kvadrata.

Na taj način uskoro će sagraditi dječji vrtić u Kloštar Ivaniću, kao i višestambenu zgradu u Mrkoplju, a kaže kako ljudi, ali i sami arhitekti, često imaju neopravdano odbojan stav prema montažnoj gradnji.




Izdržljivost i trajanje

- Prvo što me pitaju je koliko je to izdržljivo i koliko traje. Moj odgovor je da drvena kuća, ako se redovito servisira, može trajati jednako kao i klasična kuća građena od betona i cigle. Jednostavno jedanput mjesečno treba staviti 20 kuna u kasicu prasicu i svakih šest-sedam godina pozvati stručnjaka da pregleda kuću. To je kao servisiranje auta, a na taj način kuća može trajati sigurno sto godina. Uz to drvo se tvornički impregnira i premazuje raznim sredstvima i kao takvo postaje vrlo izdržljiv i pogodan materijal - objašnjava arhitekt.

No, osim modularnih montažnih kuća Ivica Plavec razmišlja i o patentiranju modularnih visokih nebodera.

Svaki stan proizvodio bi se serijski i montirao na već gotovu konstrukciju, a kao profesor na Arhitektonskom fakultetu kaže da ga takvi inovativni sistemi gradnje i nove tipologije jako zanimaju te su predmet njegova doktorskog rada.



No, osim ovakvih istraživačkih projekata Plavec bavi se i “klasičnim” arhitektonskim projektiranjem koji se u sljedeća dva tjedna mogu razgledati u galeriji Modulor na zagrebačkoj Trešnjevci, gdje je prošli tjedan otvorena izložba radova Modeli, motivi, mutacije.

Nagrade i priznanja

- Jedan od vrlo dragih projekata za koji smo moj dugogodišnji partner Vladimir Kasun i ja dobili nagradu Bernardo Bernardi je uređenje kafića Dona. Vrlo publiciran i hvaljen bio je i naš samostan u Kloštar Ivaniću, kao i zgrada POS-a u Delnicama - kaže Ivica Plavec. Naime, njihova zgrada POS-a jedna je od najhvaljenijih i najpriznatijih, a u svojoj dugogodišnjoj arhitektonskoj praksi izradio je i višestambene zgrade u Ivanić Gradu, na zagrebačkom Svetom Duhu te brojne natječaje.

- Trenutno s kolegama Ivanom Zdenkovićem i Ženet Zdenković Gold radimo poslovnu zgradu Adris Grupe u Jagićevoj ulici u Zagrebu. Riječ je o poslovnoj zgradi s izrazito kvalitetnim prostorima za rad koja bi trebala biti dovršena iduće godine - zaključio je Plavec.

Izložba arhitekture u pop art stilu

Tridesetak izvedenih i neizvedenih arhitektonskih projekata Ivice Plaveca do 14. ožujka može se razgledati u galeriji Modulor, gdje je otvorena izložba Ivica Plavec Poligon Projekt - Motivi, modeli mutacije. Autor izložbe je Toni Bešlić, ugledni arhitekt i teoretičar arhitekture koji je radove prikazao u šarenom pop artovskom svjetlu.