Pass-net kuće u Hrvatskoj

Pasivna kuća ima bolju toplinsku i zvučnu izolaciju, stalno svježi zrak, a pritom štedi i energiju te ju je EU prigrlila kao standard. A 65% Hrvata ne zna što je energetska učinkovitost.

Zahvaljujući programu Pass-net Europske unije za promicanje "pasivne kuće" kao energetskog standarda građenja, u Hrvatskoj će se tijekom ove godine održati niz seminara, predavanja i izložbi kojima će se promovirati i poticati projektiranje pasivnih kuća. Hrvatska je u program Pass-neta uključena kao jedina zemlja koja nije član EU, zajedno uz Njemačku, Austriju, Švedsku, Veliku Britaniju, Belgiju, Češku, Slovačku, Rumunjsku i Sloveniju. "Ova godina je izuzetno važna u Hrvatskoj za promociju energetske učinkovitosti u arhitekturi i gradnji", kazao je Ljubomir Miščević, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu i voditelj hrvatskih stručnjaka uključenih u Pass-net. Pritom je izvijestio kako je u rezoluciji Europskog parlamenta 2007/2106 (INI), od 31. siječnja 2008., podržanoj i Akcijskim planom za energetsku učinkovitost, među ostalima, naveden zahtjev da sve nove gradnje, koje trebaju biti grijane ili hlađene, od 2011. godine moraju biti konstruirane kao pasivne kuće. Pasivna kuća ima bolju toplinsku i zvučnu izolaciju, stalno svježi zrak, a pritom štedi i energiju. Pasivna kuća, naime, koristi 15 kilovatsati po četvornom metru tijekom cijele godine, dok prosječna kuća troši 150 kilovat sati, pa i 300 kilovatsati ima li lošu toplinsku izolaciju. U Frankfurtu na Majni, kaže Miščević, nisu čekali rezoluciju nego su još 2006. odlučili graditi po pasivnom standardu sve objekte koji se financiraju iz gradskog proračuna: od dječjih vrtića, domova umirovljenika i socijalnih stanova do bolnica i domova zdravlja. Grad Zagreb, dodaje, zasad je iskazao interes za izgradnju jedne višestambene pilot- građevine u Podbrežju na razini energetskog standarda pasivne kuće. Svi sudionici na predstavljanju programa Pass-neta u utorak na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i njegovo sjedište za Hrvatsku, složili su se da je izuzetno važno potaknuti građane da se upoznaju s mjerama energetske učinkovitosti i na štednju energije. Po istraživanjima Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj, čak 65 posto građana ne zna što je energetska učinkovitost. "Možda su čuli za štedne žarulje, ali ne i za pasivne ili nisko energetske kuće", rekla je Vlasta Zanki iz UNDP-a. Tijekom cijele 2008., u organizaciji Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu održavat će se seminari na temu Energetska učinkovitost u zgradarstvu. Kako je istaknuto, više od 30 posto zagađenja okoliša uzrokuju upravo građevine, koje ujedno troše 38 posto ukupne energije, dok na industrijsko zagađenje "otpada" 20 posto, a promet zagađuje od 12 do 14 posto.